Kosovocafe.com

Kao Član Konsultativnog Vijeća Kosova, izabran u demokratskom i transparentnom procesu ispred većine bošnjačkih NVO-a Kosova, kao bošnjački aktivista i građanin KOSOVA, kao roditelj… upućujem JAVNI PROTEST kosovskim i bošnjačkim političkim aktivistima, pogotovo onima u Vladi Kosova, ZA NJIHOVU SRAMNU ŠUTNJU koju upražnjavaju već nedjelju dana povodom NEOBJAVLJIVANJA KONKURSA ZA UPIS potencijalnih studenata na novopokrenutom Univerzitetu u Prizrenu… Dok je konkurs za upis studenata na albanskom jeziku bio objavljen prije nedjelju dana i u međuvremenu, izvršen upis …
Cijelu nedjelju i ja, a vjerujem i mnogi drugi, čekamo validnu informaciju od zamjenika ministra obrazovanja ispred koalicije “Vakat”, ili nekog drugog iz Vlade Kosova, da bi g.Baldži Usmen meni prije par sati, na moj treći tel. poziv oko ovoga u toku ove nedjeje, rekao, između ostalog, da “informaciju potražim od NDS-a”, ako mislim da iza ovih (očiglednih ogromnih propusta bošnjačkih predstavnika u vlasti) stoje “oni” iz koalicije “Vakat” u Vladi Kosova !

Šta se zapravo događa ?

Po dostupnim informacijama iz tog usko interesnog začaronog kruga “bošnjačkih predstavnika” u vlasti Kosova, i nekih njihovih ljudi sa Edukativnog fakulteta u Prizrenu, oni zapravo vode politikantske igrice na račun bošnjačke zajednice Kosova, odnosno naše djece – potencijalnih studenata !

Usput, niko živ ne spori da je za nas Bošnjake pozitivna stvar da Edukativni fakultet, ili smjerovi na bosanskom jeziku na njemu – ostane u Prizrenu – ako je to moguće,  jer je MONT odlučio da njega izmjesti u Prištinu, a prostor koristi za novi Univezitet u Prizrenu. Ukoliko bi ostala makar i grupa na bosanskom i turskom u Prizrenu, bilo bi to u interesu naših zajednica.

Međutim, to ne treba povezivati sa otvaranjem novog Univeziteta i (javno – obećanih !) smjerova na bosanskom jeziku na njemu ! A to neki od ovih spomenutih politikanata priželjkuju! Kao potvrda, nek posluži što je već iz tih krugova krenula propaganda – da će eventualnim upisanim studentima na novom Univerzitetu biti naplaćivana školarina !

A naši potencijalni studenti se u međuvremenu potucaju po šalterima zgrade Edukativnog fakulteta u Prizrenu, gdje dobijaju odgovore od (ne)informisanog sekretara – da ove godine neće biti upisa na bosanskom jeziku !? Read more…

Nas zemljak Suad Nukić, vlasnik moderno opremljenog autoservisa u Rotterdamu, sa  ekipom dobrih majstora, obavlja sve vrste servisiranja, održavanja i  automehaničarskih popravki, uključujući reglažu, APK, kao i montažu i prodaju kvalitetnih guma i felni.

Pristupačne cijene,  kvalitetne usluge i iznad svega poštenje i povjerenje, bili su odlučujuci faktori u uspješnom poslovanju ovog mladog preduzetnika. Suad je krajem devedesetih godina u ovom istom automehaničarskom servisu poceo da radi kao pomoćnik majstora. Vrijedno je radio i učio tako da je danas postao pravi poznavalac i stručnjak u svojoj branši.  

Automahaničarski servis nalazi se u ulici  Nieuw Mathenesserstraat broj 40 u Rotterdamu (Schiedam). Kontakt telefon: 06-16179393. Ono sto me je posebno oduševilo je da u ovoj domaćinskoj kući gotovo uvijek možete da popricate i popijete kahvu sa nasim zemljacima. Suadov auto-servis je mjesto koje treba posjetiti čak i kad vaš auto radi kao švajcarski sat.

Piše Ismet Marković          

          S početka sedamdesetih godina, nakon studija filozofije u Beogradu, našao sam se u tadašnjem Titogradu (ranijoj i sadašnjoj Podgorici), gdje sam novinarsko umijeće počinjao sticati najprije u Pobjedi, a potom i u Omladinskom pokretu, zajedno sa Draganom Barjaktarevićem i Fahrudinom Radončićem.

          Iz te godine dana boravka u glavnom gradu Crne Gore pamtim brojna poznanstva i prijateljstva, ne samo sa književnicima i novinarima, nego i sa umjetnicima iz drugih branši, te sa običnim „malim“ ljudima iz naselja Konik.

           Zef Bato Dedivanović, iliti po arbanaški Zef Ujk Gali, pripadao je u to doba prvacima scene Crnogorskog Narodnog Pozorišta, te sam imao prilike da, kao mlad i radoznao novinar, u njemu upoznam jednu izvanredno nadarenu glumačku osobenost, kako u likovima koje je tumačio, tako i u jednoj sasavim nesvakidašnjoj ličnosti glumca i čovjeka sazdanog od „kamenitog kova“ svoga zavičaja, britke riječi, pošalice i neizbježno prateće čašice.

          Nakon te godine dana boravka u Titogradu nastanio sam se u Prištini, a zatim je proteklo dosta vakta, dok sam ponovo sreo Zefa, ili Bata, kako ga i u ondašnjem Titogradu i u sadašnjoj Podgorici poznaje malo i veliko.

          Prijatno sam bio iznenađen Batovim prisustvom u publici na književnom posijelu u Sali Centra za kulturu „Budo Tomović“ u Podgorici, gdje sam, sredinom novembra prošle godine, bio pozvan da kao uvodničar govorim o poeziji Saita Orahovca, zajedno sa Novakom Kilibardom i Rajkom Cerovićem, uz Šerba Rastodera, koji je u ime organizatora (izdavačke kuće „Almanah“) govorio o poduhvatu objavljivanja knjige „Izabrane pjesme“, kojom je obilježena stogodišnjica rođenja bošnjačko-crnogorskog pjesnika.

Nakon oficijelnog dijela ove manifestacije našao sam se u društvu prijatelja i rodbine, gdje je bio i Bato. Uz „čašicu razgovora“, u Hotelu Crna Gora, prisjetli smo se „davnih sedamdesetih“ i „starih vremena“. Ne malo iznenađenje za mene je bila informacija da je Bato, 2005. godine, objavio knjigu poezije ! Zamolio sam ga da mi pokloni jedan primjerak svoje knjige, pa ću, ako mi se dopadne napraviti zapis o toj knjizi. Read more…

Pise Alija Dzogovic: Istorijska je činjenica da identitet Bošnjaka u matičnoj državi Bosni i Hercegovini nije sporan, ali ni van bošnjačke matice – u Sandžaku, na Kosovu, te van ovih geografskih prostora, u dijasporama na primjer. Nacionalni status Bošnjaka generalno je standardizovan, utemeljen voljom i historijskom argumentacijom i afirmacijom, po istom dijalektičkom modusu u kojem su se stvarale i druge evropske nacionalne zajednice. Tendencije dokazivanja postojanja nekih, navodno velikih, i starih, nacionalnih zajednica, i negiranje drugih, putem nasilja ili tihe asimilacije, imala je sve karakteristike genocida nad tzv. malim nrodima ili etničkim grupama. Svođenje naroda na etničke grupe, minimiziranje njihove tradicije i kulture, historije i nacionalnog imena, takođe je oblik genocida i etničkih čišćenja fizičkim sredstvima ili kvazi naučnim dokazima, putem zlonamjernih književno-historijskih tekstova, propagande, vjerskih evokacija i lamentiranja, obećanja različitih sadržaja i pakovanja. 

Ne postoji dilema o historijskoj genezi imena Bošnjak. I ranije sam pisao da etničko ime Bošnjak ne datira tek od Kulina bana, već još od mnogo ranije. Već u prvom vijeku nove ere pominje se i ime rijeke Bosne, naravno u onoj fonološkoj strukturi koja je bila svojstvena jeziku naroda koji je nastanjivao oblasti oko ove rijeke. I narod koji je obitavao oko ove rijeke morao je imati svoje ime, koje je svakako lingvistima i historičarima, iako hipotetično, ali jasno i evidentno. Činjenica je da, tokom dalje historije, ovaj narod, niti njegovo ime, niti njegov onomastički sistem (toponomastika i antroponomastika) nisu nestajali ”jednim potezom” i zatrpavanjem imenima drugih naroda – osvajača i došljaka. Dijalektička je stvarnost da su se narodi miješali, njihove kulture i njihovi jezici, iz čega je zatim rezultirala simbioza u oblasti tradicije i jezika, asimilacija ili geografska pomjeranja i raseljavanja. Read more…

I dok se građani Srbije, Crne Gore i Makedonije raduju što će bez viza moći da putuju u zemlje EU, Kosovo se pita kada će biti u toj grupi. Mnogi strahuju da nade sve više blede pošto Albanija i BiH očekuju da već naredne godine postanu deo vizne liberalizacije.

Kosovo se mora suočiti sa političkim i tehničkim preprekama. Na to je ukazala i austrijska poslanica Ulrike Lunaček, koja je u svojstvu izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo razgovarala sa čelnicima institucija u Prištini.

Read more…

U subotu, 17 oktobra 2009 Dijaspora Bosnjaka Kosova u Nemackoj organizovala je kulturno zabavno vece. Ovaj tradicionalni skup nasih zemljaka organizovan je u nemackog gradu Verl.  Skup je odrzan u prijateljskoj i prijatnoj atmosferi. Goste je zabavljao muzicki bend iz Dorumunda sa vokalnim solistima Osmanom Zuljijem, Zekijom i Sayom.

Jesenji susret Bosnjaka Kosova otvorio je glavni organizator ovog skupa, predsjednik Udruzenja Dijaspore Bosnjaka Kosova gospodin Osman Destanovic. 

Fotgrafije sa ovog skupa mozete naci na nasem forumu, u rubrici dijaspora.